Geografski položaj Dubrovnika

Dubrovnik i njegovo područje obuhvaćaju krajeve najjužnijeg dijela Republike Hrvatske i njezine pokrajine Dalmacije, od Neuma na zapadu, do Sutorine i Ponte Oštre na istoku. Sa sjeverne strane ovo područje graniči s Federacijom Bosne i Hercegovine, a s istočne s Republikom Crnom Gorom.

 

Ovaj izduženi, relativno uski, priobalni kopneni pojas u podnožju krških dinarskih ogranaka i nevisokih planina proširuje se na istoku u manje krško Konavosko polje, pa obuhvaća i planinu Sniježnicu s čitavom brdskom površinom i tu najdublje ulazi u kopneni dio.

 

U drugom dijelu područja granična linija prema Hercegovini, a djelomično i prema Crnoj Gori, ide vrhovima brda i ponegdje dolazi na svega nekoliko stotina metara od mora (Duboka Ljuta).

 

Geografski smještaj Dubrovnika i njegova područja na južnom dijelu istočnih jadranskih obala izvanredno je povoljan, na završetku jadranskog otočnog arhipelaga, u podnožju prohodnih nevisokih planina, koje su terenski bile povoljne za njegovu kopnenu karavansku trgovinu s čitavim balkanskim područjem.

 

Istovremeno, taj planinski vijenac najprirodniji je štit od prodora hladnih strujanja kontinentalne klime, što uvjetuje izuzetno blagu, mediteransku klimu u Dubrovniku i čitavu njegovu području. Po Greenwichu Dubrovnik se nalazi na 42°28' sjeverne širine (približno kao Rim i Barcelona) i na 18°7' istočne zemljopisne dužine (kao Stockholm), pa su i to prednosti njegova geografskog položaja, koje mu donose suptropsku klimu i bujnu vegetaciju.